петак, 26. фебруар 2010.
среда, 24. фебруар 2010.
Crkve u Svinici
Sveti Jovan tj. Hram rođenja svetog Jovana Krstitelja je tzv. glavna seoska crkva. Sagrađena je 1830. godine, stradala je u požaru u II svijetskom ratu i nikada nije obnovljena. Inače, to je, ne mala, jednobrodna bazilika građena od bijelog kamena, vjerovatno Graduškog, uslovno rečeno, u baroknom stilu sa visokim zvonikom, portom i još jednim ulazom sa južne strane. U niši ispod zvonika i danas se naziru ostaci freske sveca kome je crkva posvećena. Zvona sa crkve navodno su oteta u II svijetskom ratu
Crkva tj. filijalni hram svete Petke. Sagrađena je 1846. godine. Nalazi se u brdu obrasla šumom u kojoj se izdaleka vidi samo visok nakrivljen zvonik i krov. Prilično je nepristupačna i do nje vodi staza. "Preživjela" je II svijetski rat, po svemu sudeći, zahvaljujući svojoj nepristupačnosti i udaljenosti. Obnavljana je 1972. godine.
Подели
Crkva tj. filijalni hram svete Petke. Sagrađena je 1846. godine. Nalazi se u brdu obrasla šumom u kojoj se izdaleka vidi samo visok nakrivljen zvonik i krov. Prilično je nepristupačna i do nje vodi staza. "Preživjela" je II svijetski rat, po svemu sudeći, zahvaljujući svojoj nepristupačnosti i udaljenosti. Obnavljana je 1972. godine.
Подели
уторак, 23. фебруар 2010.
Govor Banije i Korduna
1978. godine dr Dragoljub Petrović izdao je knjigu "Govor Banije i Korduna" koju su zajednički izdale "Prosvjeta" iz Zagreba i "Matica Srpska" iz Novog Sada.
Ovdje prenosim samo jedan pasus iz knjige i nekoliko skeniranih priloga. Vjerujem da će vam se dopasti.
"Svojom cjelokupnom strukturom glasovni sistem i govoru Banije i Korduna u malo kojem detalju značajnije odstupa od onoga što je opšta karakteristika tipičnih govora istočnohercegovačkoga dijalekatskog pojasa. Razumljivo je, pri tom, što su njegove srodnosti najizrazitije sa onim govorima na koje se geografski neposredno nadovezuju, sa zapadnobosanskim i ličkim, ali će se pokazati da se i tu sličnosti manifestuju počesto u različitom stepenu. Sa druge strane, kontrast ovoga govora prema kajkavskom susjedstvu, na sjeveru, i čakavsko-kajkavskom, na zapadu, nije ostavio nikakve dalekosežnije posledice na strukturi glasovnoga sistema u pojasu o kome ovdje govorimo. Oni, uglavnom distribucioni detalji koji bi na te kontakte mogli ukazivati u daljem razmatranju biće posebno osmotreni..."
Подели
Ovdje prenosim samo jedan pasus iz knjige i nekoliko skeniranih priloga. Vjerujem da će vam se dopasti.
"Svojom cjelokupnom strukturom glasovni sistem i govoru Banije i Korduna u malo kojem detalju značajnije odstupa od onoga što je opšta karakteristika tipičnih govora istočnohercegovačkoga dijalekatskog pojasa. Razumljivo je, pri tom, što su njegove srodnosti najizrazitije sa onim govorima na koje se geografski neposredno nadovezuju, sa zapadnobosanskim i ličkim, ali će se pokazati da se i tu sličnosti manifestuju počesto u različitom stepenu. Sa druge strane, kontrast ovoga govora prema kajkavskom susjedstvu, na sjeveru, i čakavsko-kajkavskom, na zapadu, nije ostavio nikakve dalekosežnije posledice na strukturi glasovnoga sistema u pojasu o kome ovdje govorimo. Oni, uglavnom distribucioni detalji koji bi na te kontakte mogli ukazivati u daljem razmatranju biće posebno osmotreni..."
Подели
понедељак, 22. фебруар 2010.
недеља, 21. фебруар 2010.
Svinica je imala tvrđavu !?!
Vjerovali ili ne, za ovo postoje čvrsti dokazi i dokumenti iz arhivske građe. Jedan od nih kaže:
"Od godine 1240. postoje mnogi podaci o gradu Kostajnici. Među tim možemo da izdvojimo i izvod iz djela "Statuti zagrebačkog kaptola" iz 1334. godine u kom se spominju primanja od crkvi. U tom dokumentu spominje se župna crkva Sv. Mihovila u Kostajnici (Koztanicha), kao i crkva Sv. Križa u Komogovini (Komogoy). Javlja se i još jedno mjesto podrucja Kostajnica, a to je zemlja Svinica godine 1312. u darovnici slavonskog kneza Stjepana. Prema tome, možemo da zaključimo da je to područje tada bilo značajno nastanjeno.
U periodu od 13-14 stoljeća vjerojatno je došlo i do gradnje kostajničkog kaštela na otoci koju je činio danas presušjeli rukavac rijeke Une Unčica. Pored kaštela u Kostajnici u pismu Helene kćeri Mucine Lipovičkog iz Augusta 1442. godine spominje se kaštel u Komogovini. (Ovaj kaštel pored utvrde u Svinici i Prevršcu doći ce do izražaja posebice poslije pada Kostajnice pod Turke 1556. godine) Kostajnica je u to vrijeme bila pod dubičkom županijom."Bilo kako bilo, Svinica je staro i slavno ime vezano za jedan od od tri bedema tj utvrde koja je krajem 16. vijeka zaustavila Turke u njihovom prodoru ka zapadu, pored Komogovine i Prevršca. Naime nakon pada utvrde Kostajnica 17. jula 1556. godine. Ove tri utvrde se dograđuju i popravljaju u periodu poslje osvajanja Kostajnice odlukom hrvatskog sabora 1557. godine da bi potpomogle sprječavanje daljnjeg osvajanja Turaka prema Kupi.
Dakle, vrđava Svinica je nepobitno postojala ali njena sudbina i lokacija su i dalje obavijene koprenom misterije. Jako je malo seoskih legendi i usmenih predanja o ovome. Mnogi čak i ne znaju ništa o ovome i prvi put će saznati čitajući ovaj tekst.
Ako je nekom poznata neka priča ili podatak o ovome neka to napiše ispod u komentarima kako bi analizom ostavljenih podataka došli do nekog novog zaključka.
Подели
"Od godine 1240. postoje mnogi podaci o gradu Kostajnici. Među tim možemo da izdvojimo i izvod iz djela "Statuti zagrebačkog kaptola" iz 1334. godine u kom se spominju primanja od crkvi. U tom dokumentu spominje se župna crkva Sv. Mihovila u Kostajnici (Koztanicha), kao i crkva Sv. Križa u Komogovini (Komogoy). Javlja se i još jedno mjesto podrucja Kostajnica, a to je zemlja Svinica godine 1312. u darovnici slavonskog kneza Stjepana. Prema tome, možemo da zaključimo da je to područje tada bilo značajno nastanjeno.
U periodu od 13-14 stoljeća vjerojatno je došlo i do gradnje kostajničkog kaštela na otoci koju je činio danas presušjeli rukavac rijeke Une Unčica. Pored kaštela u Kostajnici u pismu Helene kćeri Mucine Lipovičkog iz Augusta 1442. godine spominje se kaštel u Komogovini. (Ovaj kaštel pored utvrde u Svinici i Prevršcu doći ce do izražaja posebice poslije pada Kostajnice pod Turke 1556. godine) Kostajnica je u to vrijeme bila pod dubičkom županijom."Bilo kako bilo, Svinica je staro i slavno ime vezano za jedan od od tri bedema tj utvrde koja je krajem 16. vijeka zaustavila Turke u njihovom prodoru ka zapadu, pored Komogovine i Prevršca. Naime nakon pada utvrde Kostajnica 17. jula 1556. godine. Ove tri utvrde se dograđuju i popravljaju u periodu poslje osvajanja Kostajnice odlukom hrvatskog sabora 1557. godine da bi potpomogle sprječavanje daljnjeg osvajanja Turaka prema Kupi.
Dakle, vrđava Svinica je nepobitno postojala ali njena sudbina i lokacija su i dalje obavijene koprenom misterije. Jako je malo seoskih legendi i usmenih predanja o ovome. Mnogi čak i ne znaju ništa o ovome i prvi put će saznati čitajući ovaj tekst.
Ako je nekom poznata neka priča ili podatak o ovome neka to napiše ispod u komentarima kako bi analizom ostavljenih podataka došli do nekog novog zaključka.
Подели
Dobrodošli
Dobrodošli na web projekat SVINICA!
Nakon kraha Facebook stranice Svinica pojavila se potreba za novim mijestom za okupljanje. Naravno, ni ovaj put nećemo izbjeći FB ali pored njega mora da postoji još jedno mjesto koje će biti umreženo sa Facebook-om i koje će čuvati vrijedne podatke i materijale koji se postavljaju na FB stranicu.
Za sada toliko.
Srećno!
Подели
Пријавите се на:
Постови (Atom)